Glavna haaška tužiteljica Carle del Ponte u èetvrtak je pozvala Hrvatsku da pojaèa napore za otkrivanje i uhiæenje generala Ante Gotovine, ocjenivši kako bi se poèetak pristupnih pregovora s EU-om negativno odrazio na te napore.


Time je naznaèila da æe Europsku uniju izvijesiti kako Hrvatska suradnja s Haaškim sudom (ICTY) još nije potpuna. “Hrvatska mora konaèno pojaèati svoje napore da locira i uhiti Antu Gotovinu. Oèigledno je da æe Hrvatska uèiniti još manje da ga locira èim poènu pregovori s Europskom unijom”, kazala je Del Ponte u polusatnom govoru koji je održala na Konferenciji o promicanju mira i ljudskih prava u jugoistoènoj Europi, koja se održava u organizaciji švicarskog ministarstva vanjskih poslova u Bernu.

Ona je pohvalila “dobro artikuliranu i dosljednu politiku EU” prema zemljama jugoistoène Europe, istièuæi kako su izgledi za prikljuèenje Uniji "motor promjena" u tim zemljama, te kako EU ima snagu pokretati reforme u njima.

Pozvala je da se zadrže strogi uvjeti za prikljuèenje novih èlanica utvrðeni u razlièitim dokumentima EU, ukljuèujuæi tzv. Kopenhaške kriterije, kako se ne bi ponovile greške kod primanja zemalja u Vijeæe Europe, kada su kriteriji znali biti snižavani.

Zahvalila se EU-u što je kao uvjet za prikljuèenje postavila punu suradnju s ICTY-em.

“Bez snažne podrške EU radu ICTY-a provedba pravde na Balkanu bila bi žalostan neuspjeh. Hrvatska i posebno SCG, suraðivale su s ICTY-em samo zahvaljujuæi meðunarodnom pritisku. Njihova suradnja nije savršena, niti potpuna, no ozbiljna poboljšanja koja bilježimo u zadnjih godinu i pol, definitivno su rezultat dobro artikulirane i dosljedne politike EU-a”, naglasila je.

Del Ponte se izrièito izjasnila protiv poèetka pregovora o stabilizaciji i pridruživanju izmeðu EU-a i SCG-a 8. listopada, dok je Ratko Mladiæ još na slobodi, rekavši kako bi time bila potvrðena putovnica za nekažnjivost.

Haška tužiteljica kritizirala je Hrvatsku i osvræuæi se na stvaranje mitova i “selektivnog sjeæanja” na ratna zbivanja iz 90-ih, rekavši da je u kolovozu obilježena 10. godišnjica operacije Oluja, kao “velike herojske oslobodilaèke akcije hrvatskih snaga, dok su zloèini poèinjeni tijekom i nakon nje spomenuti samo marginalno”.

“Više od 100 tisuæa srpskih civila bilo je prisiljeno otiæi a više stotina ih je ubijeno, da ne spominjemo pljaèke i uništavanje imovine koje je povratak izbjeglica uèinilo gotovo nemoguæim”.

Prema izjavi za Hinu politièkog savjetnika haaške tužiteljice Jean Daneile Rucha, s predsjedništvom EU-a još nije dogovoren modalitet iduæeg izvješæa o suradnji Hrvatske koji æe Del Ponte sredinom rujna podnijeti Uniji. Prema njegovim rijeèima moguæa su tri scenarija - da Del Ponte uputi pismo EU, da sudjeluje na sastanku radne skupine za Hrvatsku ili da sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova EU 3. listopada.

Del Ponte æe u poslijepodnevnoj pauzi u radu skupa u Bernu održati konferenciju za novinare.

Na skupu æe biti održana i tri okrugla stola na teme pravde za žrtve, povratka imovine izbjegicama i borbe protiv trgovine ljudima u regiji. U radu konferencije sudjeluje i predstojnik Vladina ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice Lovre Pejkoviæ i Vesna Teršeliæ, direktorica nevladinog centra za dokumentaciju ratnih zloèina Documenta iz Zagreba.

(Hina - http://www.hina.hr)