Peti dan nakon razornog udara uragana Katrine, New Orleans izgleda kao grad iz najmraènijih hollywoodskih filmova katastrofe, èijim poplavljenim ulicama plutaju raspadajuæa trupla, rastuæe nasilje prijeti potpunom anarhijom, a tisuæe zarobljenih na krovovima kuæa bespomoæno èekaju na evakuaciju ili barem malo hrane.


Povijesnim gradom jazza ovladali su naoružani pljaèkaši i sad je više nalik nekom problematiènom mjestu Treæeg svijeta s velikom izbjeglièkom krizom nego jednom od najpopularnijih amerièkih turistièkih središta.

Nasilni pljaèkaši ne prezaju ni pred èim i pod njihovom su se vatrom veæ našli ne samo policajci, veæ i spasioci, pa èak i bolnièko osoblje, te je gradonaèelnik New Orleansa Ray Nagin dramatièno pozvao na hitnu pomoæ u prebacivanju na sigurno tisuæa evakuiranih osoba. “Ovo je oèajnièki poziv u pomoæ”, rekao je.

Istodobno, unatoè sporadiènoj vatri pljaèkaša, spasioci i dalje pod ruševinama zgrada tragaju za preživjelima uz pomoæ malih robota koji reagiraju na toplinu, a uz pomoæ posebno obuèenih pasa nastoje ukloniti i mrtva tijela.

No to je izuzetno opsežan zadatak, pa ulicama plutaju trupla, a jedna je umrla starica ostavljena na cesti u invalidskim kolicima, prekrivena samo dekom. Strahuje se da je poginulih na tisuæe, ali vlasti zasad mogu tek nagaðati.

Velik dio grada je zbog poplave ostao bez struje, pa bolnice ulažu krajnje napore kako bi evakuirale pacijente u kritiènom stanju kojima prijeti smrt zbog nedostatka kisika, inzulina ili infuzijskih otopina.

U gradskoj sportskoj dvorani, kamo su isprva evakuirani deseci tisuæa graðana, ali su životni uvjeti u meðuvremenu postali neizdrživi, još je izmeðu 15 i 20 tisuæa ljudi, a namirnica i pitke vode uskoro æe potpuno nestati. No za njihov prijevoz na sigurno u Houston, koji im je vlada obeæala, nedostaje autobusa. “Treba nam prijevoz kako bismo evakuirane odveli na sigurnije mjesto, gdje ima hrane i tekuæine”, rekla je guvernerka Louisane Kathleen Blanco.

Uvidjevši kako pogoðena podruèja nemaju dovoljno ljudi i da bi stanje moglo potpuno izmaknuti nadzoru, amerièka vlada odluèila je poslati osjetna pojaèanja kako bi stala na kraj nasilju i pljaèki.

Oklopni transporteri u stalnoj su ophodnji ulicom Canal, koja obrubljuje legendarnu Francusku èetvrt New Orleansa, a helikopteri su veæ poèeli dovoziti dodatne snage pa bi uskoro u podruèjima na obali Meksièkog zaljeva trebalo biti 50 tisuæa pripadnika Nacionalne garde i redovne vojske, najviše u amerièkoj povijesti.

“Neæemo trpjeti bezakonje, nasilje ili ometanje evakuacije. Drago mi je da imamo, ili æemo vrlo brzo imati, i više nego dovoljno snaga za uspostavu reda”, rekao je ministar za domovinsku sigurnost Michael Chertoff.

Istodobno je Blanco upozorila pljaèkaše u gradu kako snage zadužene za sigurnost imaju naredbu “pucati i ubiti”, ukazavši na èinjenicu kako iz Arkansasa stiže 300 pripadnika Nacionalne garde koji su se upravo vratili iz Iraka. “Ti su ljudi iskusili borbu. Imaju puške M-16, pune i repetirane, znaju kako pucati i ubiti i oèekujem da æe to i èiniti”, rekla je Blanco.

Amerièki Senat juèer je odobrio zahtjev predsjednika Georgea W. Busha za 10,5 milijardi dolara za pomoæ stradalima na podruèjima pogoðenima Katrinom, a Zastupnièki bi dom danas trebao odobriti istu mjeru i poslati je Bushu na potpis. Iduæih se tjedana od Kongresa oèekuju još znaèajnija sredstva.

Buduæi da je kolovoz mjesec godišnjih odbora u Kongresu, na izvanredno sazvanoj sjednici u Senatu pojavila su se tek èetvorica od ukupno stotinu senatora, koji su i donijeli odluku o dodjeli pomoæi.

(HEJ - http://www.hej.hr)