Legenda kaže da su prekrasne vile obièavale plesati u velikim dvoranama spilje Vjetrenice na jugu Bosne i Hercegovine, ali su tragovi na tlu izdali njihove stope.


Danas se spilju Vjetrenicu smatra jednom od najbogatijih na svijetu po obilju podzemnog života, no rat i zanemarivanje ugrozili su napore da se njezino blago snažnije meðunarodno revalorizira, piše u posebnom prilogu britanska agencija Reuters.

Smještena na jugu Hercegovine u Popovu polju, 25 kilometara sjeverno od Dubrovnika, spilja je u prosincu 2004. stavljena na preliminarni popis Svjetske baštine UNESCO-a, što je prvi korak u složenom procesu službenog imenovanja na popis.

Na popisu Svjetske baštine nalazi se 812 objekata i lokaliteta, meðu kojima 628 kulturnih, 160 prirodnih i 24 miješanih u 137 zemalja. Iz BiH su na popisu UNESCO-a samo Stari most i Stari grad Mostar, uvršteni ove godine.

“Naš je cilj dokazati da je Vjetrenica najbogatija spilja na svijetu po podzemnoj fauni”, kaže koordinatorica istraživanja Jana Bedek iz Hrvatskog bio-speleološkog društva iz Zagreba.

Prije raspada bivše Jugoslavije Vjetrenica je bila temeljito istraživana i otvorena posjetiteljima. Kroz spiljski labirnit dugaèak 6,2 kilometra izgraðena je turistièka staza od 1.000 metara, opremljena posebnim svjetlima.

No tijekom rata u BiH od 1992. do 1995., infrastruktura spilje je uništena a sve prateæe objekte, u kojima je bio dokumentacijski centar, turistièki ured i motel, spalile su snage bosanskih Srba.

Posjetitelji koji danas žele razgledati spilju, moraju paziti na mine pokraj makadamskog puta koji vodi do nje.

“Kako bi Vjetrenicu uèinili mjestom Svjetske baštine, moramo se riješiti tih mina i izgraditi pristojnu cestu. Moramo pokazati da vodimo brigu”, kazao je Midhat Usæupliæ, koji podržava projekt ispred Akademije znanosti i umjetnosti BiH.

Više od 30 podzemnih vrsta pronaðeno je samo u Vjetrenici, ukljuèujuæi spiljske puževe, pauke, raèiæe, crve i jedinu spiljsku hidru na svijetu, prema navodima Meðunarodnog društva za podzemnu biologiju.

“Život u speleološkim objektima, kao što su spilje, vrlo je rijedak, a Vjetrenica, sa svojih 86 vrsta iznimno je bogata”, kaže Ana Bakšiæ, hrvatski spelolog i èlanica meðunarodne istraživaèke skupine za spilju.

Posjetitelje na nisko nadsvoðenom ulazu u spilju doèekuje snažan vjetar, po kojem je i dobila ime, a potom se prolazi mraènim tunelom koji se širi u prostrane dvorane.

Spilja sadrži rijetke crteže konjanika i lovaca tipiène za bosanske srednjovjekovne steæke, kao i ostatke ljetnikovca iz 16. stoljeæa u kojem je lokalni plemenitaš spiljski vjetar koristio kao prirodni air-condition.

Neki znanstvenici vjeruju da je Vjetrenica ustvari sustav višeslojnih kanala, dvorana, potoka i jezera, koji se pruža sve do Jadranskog mora. Ona je prvorazredni primjer krša, poroznog vapnenca s podzemnim vodotokovima, tipiènog za Balkan.

Sve su to dobri razlozi da Vjetrenica postane mjesto Svjetske baštine UN-a i pridruži se lokalitetima za koje se smatra da imaju jedinstvenu univerzalnu vrijednost, kažu sudionici projekta.

Ivo Luèiæ, èlan Speleološke udruge Vjetrenica-Popovo polje iz Ravnog, kaže da pravi posao oko dobivanja statusa tek poèinje.

BiH mora podnijeti UNESCO-u cjelovit i precizan elaborat o valorizaciji spilje i upravljanju njome.

“Što se tièe prirodnih aspekata Vjetrenice, dobro stojimo, no glavni æe problem biti društveni aspekt”, kazao je Luèiæ, dodajuæi kako ne postoji državna institucija koja bi brinula o spilji.

Vjetrenica je pod državnom zaštitom od 1950., no u poslijeratnoj BiH, podijeljenoj na Federaciju BiH i Republiku Srpsku, ne postoji zakon koji regulira status zaštiæenih prirodnih lokaliteta niti institucija zadužena za njihovu zaštitu.

Federalna vlada odobrila je sredstva za ponovno uvoðenje svjetla u spilju, a australski struènjak Neil Kell radi na sustavu koji æe osigurati najbolje osvijetljenje spilje, koju posjetitelji danas mogu razgledati samo uz baterijske lampe.

Usæupliæ kaže da æe Akademija znanosti i umjetnosti BiH predložiti osnivanje Instituta za krš u Ravnom koji bi preuzeo brigu o Vjetrenici.

Ivo Luèiæ upozorava da se pojavljuju i drugi problemi - kao što su planovi hrvatske vlade za izgradnju jadranske autoceste preko podruèja oko Vjetrenice.

“To ne smijemo dopustiti. Trebamo leæi na gradilište i oni æe nas morati pregaziti”, kazao je rezignirano, sjedeæi pred spiljom.

(Hina - http://www.hina.hr)