Voða srpskih radikala Vojislav Šešelj u èetvrtak je na poèetku svog suðenja pozvao Haški sud da ga zbog njegove nacionalistièke ideologije osudi na najveæu moguæu kaznu, poruèivši da æe to samo osnažiti ideologiju stvaranja velike Srbije i ujedinjenja svih Srba.


"Što vaša kazna bude veæa, to æe moja ideologija biti snažnija. Ja sam se naživio, ali hoæu svoju ideologiju uèiniti besmrtnom", rekao je Šešelj na kraju èetverosatnog obraæanja sudu, poruèivši sucima da njegovoj "besmrtnoj duši ne mogu ništa".

"Ako umrem, najvjerojatnije æu umrijeti od smijeha", poruèio je na kraju tzv. izjave optuženog.

Pravila Haškoga suda omoguæuju obrani da svoje uvodne rijeèi ne iznese odmah nakon tužiteljstva, nego kasnije tijekom postupka, najèešæe na poèetku izvoðenja dokaza obrane. Pravilnik Suda daje optuženom moguænost da odmah nakon uvodnih rijeèi tužiteljstva izreèe tzv. izjavu optuženog, koja nije pod zakletvom i ne može biti predmet protuispitivanja.

Šešelj je u višesatnoj tiradi na raèun "nelegalnog i nelegitimnog" Haškoga suda i optužnice koja ga tereti za zloèine poèinjene u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, koja je, kako je objasnio, podignuta u okviru vatikansko-njemaèko-amerièke zavjere protiv Srba i njega osobno, odbacio krivnju za zloèine koji su mu stavljeni na teret.

Šešelj je poruèio da mu se pred Haškim sudom sudi "zato što je postao nepodnošljiv Amerikancima i njihovim saveznicima u Srbiji".

Optužnicu koja ga tereti da je govorom mržnje poticao ne samo pripadnike svojih dobrovoljaèkih postrojbi nego i drugih snaga na ratne zloèine u Hrvatskoj, ukljuèivši pokolj na Ovèari, BiH i za progon Hrvata u Vojvodini, odbacio je kao "krajnje neozbiljnu".

Poruèio je da je svrha Haškog suda falsificiranje srpske povijesti i okrivljavanje srpskog naroda za sve zloèine.

On je zanijekao vezu s bilo kojim zloèinom koji mu se stavlja na teret, ne osporavajuæi da su se oni dogaðali. U sluèaju Srebrenice ipak je osporio da je bila rijeè o genocidu.

Šešelj je tvrdio da u njegovoj optužnici nema kaznenih djela koja su poèinjena govorom mržnje, veæ je rijeè o zloèinima s kojima on nema nikakvu vezu jer ne postoji nikakva njegova veza s poèiniteljima tih kaznenih djela. Otklonio je svoju krivnju za poticanje na zloèine, tvrdeæi da u njegovu sluèaju nije bilo umišljaja, koji je potreban za to kazneno djelo. Govor mržnje nazvao je izmišljenim kaznenim djelom, pozivajuæi se pritom na odluke Vrhovnog suda SAD-a.

Šešelj je umanjio znaèenje svojih govora tvrdeæi da nije bila rijeè o prijetnjama i huškanju, nego o "upozorenjima", uglavnom ekstremistima.

Takoðer, tvrdio je da poèetkom 90-ih nije imao nikakvu politièku moæ.

Svjedoke tužiteljstva, koji æe ga izravno teretiti svjedoèenjem o onome što su od njega èuli, Šešelj je nazivao kretenima, lažljivcima ili špijunima.

Napao je i koncept udruženog zloèinaèkog pothvata, poruèivši da nema statutarnog uporišta i da služi da se kroz proces pojedincu sudi èitavoj skupini.

Šešelj je tvrdio da nijedan njegov dobrovoljac nije poèinio nikakav zloèin, ukljuèivši Milana Lanèužanina Kamenog, osuðenog u Beogradu na 20 godina zbog pokolja na Ovèari, za kojeg je rekao da je èastan èovjek.

Za zloèine u Vukovaru optužio je bivšega naèelnika KOS-a Aleksandra Vasiljeviæa koji je, po Šešelju, osobno došao kako bi organizirao zloèin. Vrhu JNA "bili su potrebni zloèini i na hrvatskoj i na srpskoj strani", kako bi imali povod za armijsku intervenciju radi obraèuna sa srpskim nacionalistima s vlasti, odnosno rušenje Miloševiæa i Tuðmana, objasnio je Šešelj.

Suðenje æe se nastaviti 11. prosinca, kada bi tužiteljstvo trebalo izvesti prvog svjedoka, amerièkog sociologa Anthonija Oberschalla koji æe svjedoèiti o propagandi koju je Šešelj provodio poèetkom 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije.

(Hina, http://www.vecernji.hr)