Ekonimisti su suglasni kako se vlada mora ukljuèiti u suzbijanje inflacije, a kao kljuèni potez preporuèuju donošenje proraèuna koji æe osigurati daljnje smanjivanje deficita i udjela državne potrošnje u BDP-u. Jurèiæ predlaže i smanjivanje doprinosa jer država, kaže, prva mora snositi trošak inflacije.


Ekonomski struènjaci su suglasni da se Vlada mora ukljuèiti u obuzdavanje inflacije, kao što je to od nje javno zatražio i guverner HNB-a Željko Rohatinski. Oni pri tome misle na fiskalnu politiku, dakle na ozbiljno voðenje ekonomske politike, a ne na populistièke poteze namijenjene javnosti, kao što je osnivanje povjerenstava za praæenje cijena
- Fiskalna politika mora se vratiti iz podruèja politike u svoju glavnu funkciju, a to je ekonomska politika i održavanje makroekonomske stabilnosti, poruèuje analitièar Velimir Šonje.

Željko Lovrinèeviæ s Ekonomskog instituta drži kako je “Vlada sada krivo okrenula prièu jer se na problem gleda s aspekta potrošaèa, a trebalo bi gledati s aspekta poduzeæa”. - Vlada prije svega mora paziti da ne ugrozi konkurentnost gospodarstva, a o poziciji poduzeæa u ovoj situaciji uopæe se ne govori, kaže on. Ili se govori na posve neprihvatljiv naèin, kao što to tvrdi Ljubo Jurèiæ, ekonomski strateg SDP-a. - Sanader je od gospodarstvenika zatražio da se odreknu dijela profita. Pa to je bogohulno u tržišnoj ekonomiji, to se nije tražilo ni u socijalizmu, govori Jurèiæ.

Kada je rijeè o mjerama koje bi vlada trebala poduzeti, njihovi se “savjeti” razlikuju ovisno iz kojega politièko-ekonomskog miljea dolaze. - Kljuèno što vlada treba uèiniti jest nastaviti fiskalnu konsolidaciju koja znaèi daljnje smanjenje deficita i smanjenje udjela državnih rashoda u BDP-u. A kratkoroèno gledano, sa socijalnim partnerima treba postiæi konsenzus o prihvatljivom rastu plaæa kako ne bi došlo do rasta inflacije iz poveæanih troškova, preporuèa Hrvoje Dolenec, ekonomski analitièar RBA koji je ujedno i glavni kandidat za dužnost državnog tajnika za razvitak u Sanaderovoj vladi. Gotovo isto preporuèa i Lovrinèeviæ: “Najviše što vlada može uèiniti jest da donese odgovoran proraèun za 2008., a to znaèi da nastavi smanjivati deficit i udio državnih rashoda u BDP-u.”

Osim toga, treba pridonijeti liberalizciji cijena i razvijati infrastrukturu na podruèju poljoprivrede, kao što je gradnja hladnjaèa, èime kratkoroèno može stabilizirati cijene hrane, smatra on. Kao oporbeni ekonomist, Jurèiæ je kritièniji od kolega. On upozorava kako je aktualna inflacija troškovna, dakle rezultat strukture hrvatskog gospodarstva i vladine ekonomske politike i stoga se ona mora riješavati vladinom fiskalnom i industrijskom politikom, te jaèanjem konkurentnosti na našem tržištu. - Vlada mora stvoriti uvjete za konkurenciju i djelovati protiv monopola. Svojom industrijskom politikom mora poveæati uèinkovitost gospodarstva, govori Jurèiæ. On je uvjeren kako država mora prva snositi trošak inflacije, pa preporuèa smanjivanje doprinosa iz i na plaæu. Iako bi to poveæalo deficit za dva posto i ostavilo proraèun bez oko pet milijardi kuna, Jurèiæ je uvjeren kako je važnije saèuvati stopu gospodarskog rasta iznad pet posto, nego smanjiti deficit.

Dolenec i Lovrinèeviæ se ne slažu s njime oko smanjivanja doprinosa. Nije dobro smanjivati prihode prije nego se dogovori o smanjivanju rashoda, smatra Dolenec. A Lovrinèeviæ upozorava da æe smanjivanje prihoda bez rastereæenja rashoda dovesti do rasta deficita, što je opasno u situaciji visoke zaduženosti i inflacije. Šonje drži kako se o smanjivanju poreza može govoriti dugoroèno. - Nužno je zauzdati državnu potrošnju radi smanjenja fiskalnog deficita i to æe otvoriti prostor za smanjenje poreznih stopa u dugom roku, kaže on. A vladi prije toga preporuèa da osnaži rad Agencije za tržišno natjecanje kako bi se pojaèala konkurencija na tržištu, te uvela kontrola i konkurencija meðu pružateljima lokalnih javnih usluga.

(www.jutarnji.hr)