Izvjestitelj Europskog parlamenta Hannes Swoboda u svom novom izvješæu o napretku Hrvatske pohvaljuje dosad postignuti napredak i poziva Zagreb na dodatne napore u politièkim, upravnim i gospodarskim reformama te u rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima.


U izvješæu koje æe Swoboda sutra predstaviti èlanovima Vanjskopolitièkog odbora, u koji je Hina imala uvid, pohvaljuje se napredak ostvaren prošle godine.

Swoboda je najavio da bi nova rezolucija o Hrvatskoj mogla biti izglasana u travnju ili ožujku. U prijedlogu izvješæa izražava se "žaljenje što je hrvatska Vlada odluèila jednostrano uvesti ZERP u Jadranu, odustajuæi od dogovora postignutog 2004. s talijanskim i slovenskim vlastima, te se podsjeæa Hrvatsku da bi, ako se ne pronaðe zajednièko dogovorno rješenje, to moglo imati ozbiljne posljedice na brzinu pristupnih pregovora". Od Hrvatske se traži da pokaže spremnost u rješavanju svih otvorenih graniènih pitanja i oèekuje se "ista spremnost i potpora od strane njezinih susjeda", pozdravlja se dogovor izmeðu premijera Hrvatske i Slovenije o pitanju arbitraže i traži od obiju strana da provedu taj dogovor i podupru rezultat arbitraže jasnima odlukama svojih parlamenata.

Swoboda ponavlja cilj iz prošlogodišnjeg izvješæa i istièe "nadu da poveæani napori Hrvatske i pojaèana potpora institucija EU-a još može dovesti do finalizacije pristupnog sporazuma na vrijeme kako bi ga Europski parlament mogao razmotriti prije sljedeæih izbora u lipnju 2009., tako da proces ratifikacije (hrvatskog pristupnog sporazuma) može poèeti što je prije moguæe". U Swobodinom nacrtu izvješæa "èestita se hrvatskim vlastima na dosad postignutim rezultatima, posebice u pogledu broja otvorenih poglavlja". Izražava se zadovoljstvo "što je puno hrvatskog zakonodavstva usklaðeno sa standardima EU-a, ali se podsjeæa hrvatske vlasti da je sada kljuèno razviti administrativne kapacitete kako bi se primijenili novi zakoni".

U dokumentu se predlaže Europskom parlamentu da "inzistira na tome da se novo zakonodavstvo treba brzo primijeniti, buduæi da to osigurava pouzdano mjerilo za procjenu pripremljenosti zemlje za èlanstvo, pripremljenost na temelju èinjenica, a ne na pukom usvajanja zakonodavstva, posebice u pogledu reforme pravosuða, borbi protiv korupcije i ekonomskih reformi."U pogledu èesto spominjane reforme pravosuða, Swoboda "pohvaljuje korake poduzete u kljuènom podruèju, ali dijeli mišljenje Europske komisije da su potrebna daljnja poboljšanja", posebice u daljnjem smanjenju zaostalih sudskih predmeta, u promicanju alternativnih oblika za rješavanje sporova, na jaèanju neovisnosti, nepristranosti i profesionalizma u pravosuðu, naroèito u imenovanjima sudaca i tužitelja i njihovu osposobljavanju.

U dokumentu se pozdravlja èinjenica što je Hrvatska ispunila mjerilo u poglavlju pravda, sloboda i sigurnost i traži od nove vlade da udvostruèi svoje napore na ispunjavanju mjerila za preostala poglavlja. U poglavlju Pravda, sloboda i sigurnost, od Hrvatske je u srpnju 2006. kao mjerilo za otvaranje zatražen akcijski plan o integriranom upravljanju granicama. Nedugo nakon toga, Hrvatska je izradila taj akcijski plan i uputila ga u Bruxelles, ali Slovenija ne daje suglasnost jer je u tom dokumentu navedena ukupna dužina hrvatskih granica, što Ljubljana smatra prejudiciranjem razgranièenja izmeðu dviju zemalja.

Hrvatska je dobila pohvale i za svoje napore za procesuiranje ratnih zloèina pred domaæim sudovima, ali se traži stalni oprez kako "bi se izbjegla opasnost od etnièki pristranih presuda i kako bi se osigurala zaštita integriteta sudskih postupaka". Glede Haškog suda, kaže se kako je EU "svjesna negativnog uèinka koje su presude ICTY-ja za ratne zloèine u Vukovaru imale na percepciju hrvatske javnosti o radu ICTY-ja", ali se traži od hrvatske Vlade "da poduzme korake kako bi se popravila javna potpora za ulogu ICTY-ja u rješavanju ratnih zloèina poèinjenih tijekom jugoslavenskog sukoba".

Swoboda u nacrtu svoga izvješæa pozdravlja jaèanje mandata Ureda za spreèavanje i suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), poveæani broj sluèajeva korupcije koja se procesuira te poziva na daljnje napore kako bi se iskorijenila "u nekim sluèajevima neprihvatljivo visoka razina korupcije, koja ometa gospodarski razvoj zemlje". Takoðer se poziva na odgovarajuæu primjenu Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, da se osigura održiv povratak ratnih izbjeglica.

Pozdravlja se i djelovanje HitroReza, koji smanjuje administrativni teret za poslovne subjekte, zatim hrvatski Pretpristupni ekonomski program (PEP), koji predviða da se u ožujku prihvati Nacionalni program za brodogradilišnu industriju, te podsjeæa se hrvatske vlasti da je napredak u tom podruèju, osim što predstavlja obvezu iz SSP-a, od kljuène važnosti za pristupne pregovore. Swoboda izražava zabrinutost zbog kritika Europske komisije na raèun upravljanja sredstvima iz europskih fondova od strane hrvatskih vlasti i traži da se uz pomoæ Komisije pod hitno otklone slabosti.

(www.hrt.hr)