Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribiæ najavio je danas da æe se opæi štrajk solidarnosti održati u utorak, 25. veljaèe, a dan poslije i prosvjedni skup na Markovu trgu kada bi, kako se oèekuje, u saborskoj proceduri trebao biti Zakon o radu (ZOR)


Opæi štrajk bio bi organiziran kao štrajk solidarnosti s radnicima u dvjema tvrtkama u kojima radnici veæ duže vrijeme (25 mjeseci) nisu primili plaæu, pojasnio je Ribiæ u intervju tjedna Hrvatskoga radija, napominjuæi kako je rijeè o jednoj ugostiteljskoj i jednoj tekstilnoj tvrtki.

Upitan što bi smatrao uspjehom štrajka Ribiæ je odgovorio da bi to bilo sudjelovanje što veæeg broja radnika - ako stane promet i ne rade škole te da ljudi poènu o tome intenzivnije razmišljati.

"Ako vlast to ne osjeæa kao pritisak i nastavi po svome i mi æemo iæi dalje sve do peticije za raspisivanje prijevremenih izbora. Bude li odaziv na štrajk dobar išli bismo u opsežniji štrajk i na potpisivanje peticije jer ako sindikalna sredstva ne daju rezultate treba iæi s politièim sredstvima", istaknuo je Ribiæ.

Prijevremeni izbori su vrsta sankcije prema vlasti kojima se poziva na odgovornost, traži provjera i preispitivanje, kazao je uz ostalo predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribiæ u intervjuu tjedna Hrvatskoga radija.

Naime, Vladin prijedlog izmjena ZOR-a pomaknut je u dnevnome radu saborske procedure s prošle na iduæu srijedu, a Ribiæ drži da štrajkom i prosvjedom treba uèiniti pritisak kako bi se ZOR u predloženom obliku povukao iz procedure.

Po njegovim rijeèima, takvo zakonsko rješenje na tragu je smanjenja radnièih prava kroz smanjenje cijene rada i "rastakanje socijalne države". "To je agenda ove garniture na vlasti koju karakterizira nesposobnost postizanja kompromisa", poruèio je je Ribiæ.

Vlastima je zamjerio da stalno ponavljaju teze za koje osobno drži da su kreirane izvan zemlje i nisu produkt unutarstranaèkih i rasprava s drugim èimbenicima u zemlji.

Po Ribiæevom sudu, vlast se ne snalazi u nastaloj situaciji i uèi se na funkcijama za koje nije pripremljena.

Upitan zašto je ponuðen takav ZOR odgovorio je kako iza takvog zakona stoje vjerovnici i kreditori èiji je interes povrat dugova, odnosno Meðunarodni monetarni fond, Svjetska banka i rejting agencije koji, kaže, upravljaju ne samo Europskom unijom nego i dobrim dijelom svijeta. (Hina)