Index
·   Hrvatska
·   Svijet
·   Politika
·   Sport
·   Znanost
·   Računala / IT
·   Film / TV / Video
·   Glazba
·   Kultura
·   Novac
·   Zanimljivosti
·   Crna kronika

Teme
·   Severina - ukredena snimka
·   Rat u Iraku
·   Afera Žužul
·   Predsjednički izbori 2005.
·   Hrvatska u EU
·   Prirodne katastrofe
·   Privatizacijske afere
·   Vatrogasci i požari
·   Izbori 2007.
·   Tina Katanić - seks snimka

Foto vijesti
·   Tranzit Venere
·   Slavni i poznati
·   Celebrity nude leaked
Korisnički meni
Korisnik

Lozinka



Registracija
Izgubljena lozinka
Partneri
Plastièni otpad postaje vrijedan resurs
Objavio/la UnReal-Net / 22. Veljača 2014, 16:38

U ožujku 2013. Europska komisija svojim Zelenim dokumentom pokrenula je inicijativu za donošenje europske strategije o plastiènom otpadu u okolišu.


Rijeè je o uvriježenoj praksi izrade dokumenta koji se šalje zainteresiranim stranama s ciljem usuglašavanja stajališta prije donošenja službenog tzv. Bijelog dokumenta.

Pozvala je zemlje èlanice Europske unije, Europski parlament, Europski gospodarski i socijalni odbor i ostale zainteresirane strane da daju svoje prijedloge i mišljenja na izloženu temu. Nakon što je pokrenuo inicijativu za donošenje europske strategije za smanjenje plastiènog otpada u okolišu, u sijeènju 2014. Europski parlament svojom rezolucijom izrazio je èvrsto stajalište kojim se zalaže da se do 2020. uvede zabrana upotrebe najopasnijih vrsta plastike.

Prema podacima koje je u Zelenom dokumentu navela Europska komisija, globalna proizvodnja plastike narasla je s 1,5 milijuna tona godišnje u 1950. godini do èak 245 milijuna tona u 2008. Samo je u Europi u 2008. proizvedeno šezdeset milijuna tona plastike. Proizvodnja se posljednjih deset godina izjednaèila s proizvodnjom tijekom cijeloga dvadesetog stoljeæa. Procjenjuje se da æe 66,5 milijuna tona plastike biti plasirano na tržište Europske unije u 2020., a globalna proizvodnja plastike mogla bi se do 2050. utrostruèiti.

Procjenjuje se da je u 2008. u Europi proizvedeno oko 25 milijuna tona plastiènog otpada – od èega je oko 12 milijuna tona odloženo na odlagališta, 13 milijuna tona vraæeno u prvotno stanje, a samo je 5,3 milijuna tona reciklirano (21,3 posto).
Kad jednom završi u okolišu – osobito kad je rijeè o morskom okolišu – plastièni otpad može se održati stotinama godina. U svjetskim morima godišnje završi oko deset milijuna tona smeæa, uglavnom plastike, koja èini štetu priobalju i vodenom svijetu. Mrlje od otpada na Atlantskom i Tihom oceanu procijenjene su na oko sto milijuna tona, a oko osamdeset posto je plastika.

Unatoè njegovu rastuæem utjecaju na okoliš, u zakonima Europske unije plastièni otpad se ne spominje. Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC) postavlja opæenit cilj za recikliranje otpada iz domaæinstava koji, izmeðu ostalih materijala, pokriva i plastièni otpad. Prvi je put na Konferenciji Rio+20 istaknuta potreba da se nastave napori kako bi se smanjili incidenti i utjecaj plastike na morski okoliš.

U svojoj rezoluciji iz sijeènja 2014. zastupnici Europskog parlamenta predložili su ukljuèivanje posebno obvezujuæih ciljeva za prikupljanje i razvrstavanje do osamdeset posto otpada u zakonodavstvo EU-a. Primarni je cilj smanjenje plastiènog otpada, ali s plastiènim otpadom treba postupati kao s vrijednim resursom. Europski parlament pozvao je Komisiju da u 2014. donese prijedloge za postupno ukidanje odlaganja otpada koji se može reciklirati (do 2020.)

Boljim upravljanjem plastiènim otpadom stvaraju se i prilike: recikliranje plastike pridonosi ciljevima za smanjenje staklenièkih plinova te smanjenje uvoza sirovina i fosilnih goriva koji su odreðeni Planom razvoja za resursno uèinkovitu Europu. Recikliranje plastike može pojaèati konkurentnost i pridonijeti novim ekonomskim aktivnostima i otvaranju poslova.

Europski parlament pozvao je na smanjenje i zabranu uporabe plastiènih vreæica koje služe za jednokratnu uporabu. Komisija je u studenome 2013. predložila postupno uvoðenje zabrane upotrebe plastiènih vreæica debljine manje od pedeset mikrona (milijunti dio metra ili tisuæiti dio milimetra) koje su vrlo opasne za okoliš.

Informiranjem javnosti o štetnom djelovanju tankih plastiènih vreæica te uvoðenjem naknada za njih, Danska i Finska smanjile su njihovu godišnju prosjeènu potrošnju na samo èetiri po osobi. Za usporedbu, u Poljskoj, Portugalu i Slovaèkoj prosjek je 466 vreæica godišnje.
Grad Beè takoðer je pozitivan primjer: zahvaljujuæi akcijama beèkoga Ureda za zaštitu okoliša M 48, ukrasnu božiænu ambalažu od plastike graðani su zamijenili ekološkim vreæicama. Detaljnije o toj akciji:Zeleni Božiæ u Beèu
Zastupnici Europskog parlamenta naglasili su kako bi potpuna provedba zakonodavstva EU-a o otpadu uštedjela 72 milijarde eura godišnje, poveæala godišnji promet sektora gospodarenja otpadom i recikliranja u Europskoj uniji za 42 milijarde eura te stvorila više od 400.000 radnih mjesta do 2020. godine.

(Zelena zona - http://www.zelenazona.hr)


Komentari korisnika

Upiši komentar
Potrebno je biti prijavljen na sustav! Ako se još niste registrirali, to možete vrlo brzo učiniti OVDJE

Sva prava pridržana. Copyright 2004-2017 UnReal Network. Obrađeno u 0.01 sekunde.